München, 12. juna 2025. – Grad želi proširiti primjenu ograničenja brzine do 30 km/h na dodatnih 200 do 300 ulica – novi korak u okviru politike “Vision Zero”, čiji je cilj eliminacija svih saobraćajnih žrtava .
Smrtni ishodi i statistika
U prošloj godini, u saobraćajnim nesrećama u Münchenu poginulo je 19 osoba – uključujući deset pješaka i pet biciklista, uglavnom starijih građana . Grad se suočava s izazovom: kako dalje smanjiti broj žrtava i unaprijediti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.
Pravni okvir i nove mogućnosti
Temelj za ovu promjenu daje izmijenjeni Pravilnik o saobraćaju (StVO) koji omogućava postavljanje ograničenja od 30 km/h čak i bez da prethodno bude zabilježen udio nesreća, ukoliko je riječ o jednostavnoj opasnosti. To uključuje kratke intervale (ispod 500 metara) između postojećih zona sa istom ograničenjem .
Dotad su vlasti morale dokazati da neki put ima istoriju incidenata prije nego što uvedu ograničenje – čak i u odsustvu škola, klinika ili vrtića. Sad se to pooštrilo: München želi ukloniti „rupice“ u mreži 30‑ke.
Primjer: Untergiesing i apsurdna signalizacija
U kvartu Untergiesing, između dviju zona sa i bez ograničenja pojavila se smešna – ali opasna – situacija: vozači su nakon završetka 30‑ke ušli u kratak interval od samo 400 m, da bi odmah potom stali pred usku podvožnjak sa početkom nove 30‑ke. To je bilo moguće samo zahvaljujući pravnim prostirkama .
Novi pravilnici dopustili su da na tom dijelu bude postavljena 30‑ka – međutim, zakon zahtijeva da se postave oznake “kraj zone” pa odmah zatim novo ograničenje, što izaziva konfuziju među vozačima .
Spor i pravna provjera – otpor građana
Grad je otvoren za ovakve izmjene, ali one ne napreduju bez duge pravne provjere. Upsete stanovnika lako mogu rezultirati tužbama, a trenutno se vode najmanje tri takva slučaja protiv grada – jedna se tiče Implerstraße, druga Leopoldstraße i dio u kojem je uvedena 30‑ka zbog zaštite od buke .
Stanje na terenu i širina primjene
Trenutno oko 85 % ulica u Münchenu ima ili zonu ili minimum dijela sa 30 km/h .
Novi dodatak od 200–300 ulica neće značajno izmijeniti ukupni udio, jer se mreža grada proteže na preko 2.000 km.
18 novih ulica je već u procesu implementacije, dok se na 50 još radi provjera .
Šire političko i međunarodno razmatranje
Po riječima Georga Dunkela, gradske mobility kancelarije, potpuno uspostavljanje 30 km/h kao standarda unutar naselja – generalno, ne samo u stambenim zonama – ostaje vrlo daleko. Preusmjeravanje prometa i ekonomična brzina vožnje su ključni razlozi .
Za razliku od Njemačke, zemlje poput Španije su 2021. uvele 30 km/h kao standard na skoro svim cestama sa jednim trakama u svakom pravcu . Dunkel smatra da bi i Njemačka mogla takav pravni okvir usvojiti – obrnuto: 50‑ka samo na glavnim saobraćajnicama .
Prednosti i izazovi ograničenja na 30 km/h
- Veća bezbjednost i smanjeni rizik nesreća
Studije pokazuju da prilikom sudara pri 30 km/h u odnosu na 50 km/h slijedi znatno manji broj smrtnih slučajeva. Evropski pregled pokazuje pad svih saobraćajnih nezgoda za 23 %, smrtnih ishoda za 37 %, povreda za 38 % .
U Londonu, nakon 20 godina primjene 30‑ke, broj poginule djece ispod 15 godina drastično je smanjen .
- Bolja kvaliteta života
Niži nivo buke, manje zagađenja, veće šanse za pješake i bicikliste – to su efekti koji pokazuju Studije UBA (Njemačkog saveznog ureda za životnu sredinu) i Univerziteta u Münchenu .
- Ne remeti saobraćajni protok
Jedno od čestih protivljenja da 30‑ka usporava saobraćaj – međutim, UBA navodi: studije pokazuju da protivno uvjerenju, brzinski ne bitnu ulogu imaju semafori – nužno ograničavanje trajanja zelene, a ne propisana brzina, dovodi do zastoja . Gdje su rasporedi semafora pažljivo optimizirani, 30‑ka ne dovodi do većih zastoja.
Zaključak
Cilj Münchena da uvede dodatnih 200–300 ulica sa ograničenjem od 30 km/h predstavlja hrabar korak ka većem stepenu bezbjednosti saobraćaja. Uz pravilno planiranje, znakove i pravnu podršku, grad može postati primjer promišljenog urbanog saobraćaja. Unatoč sudskim sporovima i političkim preprekama, ova inicijativa donosi jasne koristi:
Manji broj žrtava i lakših povreda, posebno među osjetljivim grupama poput pješaka i djece
Smanjenje buke i zagađenja, što čini susjedstva ugodnijim za život
Ne zanemarivo zadržavanje protoka saobraćaja – brzina nije jedino mjerilo efikasnosti
Za kraj, mnoštvo građana kroz gradske odbore i kampanje poput “Merci Dir” upravo ukazuje na lokalnu želju za sporijim i sigurnijim ulicama . Pitanje ostaje: hoće li München slijediti primjer Španije i Italije, te dugoročno postati grad u kojem je 30 km/h standard? Za sada, kreće se u tome pravcu – znakovima, propisima i odlučnošću da se bezbjednost stavi ispred brzine.
