Merz traži više rada, ali žene već rade previše – i to besplatno

 

Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) nedavno je pozvao građane da „više rade“, s posebnim fokusom na žene u skraćenom radnom vremenu. Ideja je da se time smanji jaz radne snage i pomogne u borbi protiv nedostatka stručnjaka . Međutim, stručnjakinje upozoravaju da se prekovremeni rad za većinu žena jednostavno ne isplati, te da trenutni uvjeti onemogućavaju prelazak na puno radno vrijeme.

Yvonne Lott iz WSI-a naglašava da žene u Njemačkoj već rade duže od muškaraca – prosječno osam sati tjedno više u neplaćenom „drugom poslu” u kući, uz skrb o djeci i domaćinstvu . Statistike kažu da 67 % majki radi na pola radnog vremena , ali fokus samo na statistiku prepolovljenog radnog vremena zanemaruje činjenicu da muškarci često ne doprinose dovoljno u kućnim obavezama.

Lott upozorava:

> “Proširenje radnog vremena imat će kontraproduktivne efekte i pojačaće rodnu nejednakost.”

 

Dakle, iako je cilj da žene rade više, realnost je da one već nose dodatni teret. Kada bi prešle na puno radno vrijeme, nemaju kome prepustiti kućne i porodične obaveze, bez boljih opcija za brigu o djeci i promjene u podjeli poslova u kući.

Slično upozorenje dolazi i iz krugova sindikata i političkih partija – često se ističe da nije problem u nedostatku volje za rad, nego u sistemskim problemima. Lisa Paus (Zeleni) i članovi DGB sindikata naglašavaju kako ženska želja za povećanjem radnog vremena postoji, ali su ključne pouzdane i kvalitetne usluge za brigu o djeci i adekvatni radni uslovi .

Na taj način, ideja da se samo produži radno vrijeme bez napora da se sistem promijeni dovešće do povećanja nepravde – žene će raditi i više, ali zarada i raspoloživo vrijeme neće biti proporcionalni uloženom trudu. Upravo zbog toga stručnjakinje pozivaju na promjene u infrastrukturnim uslovima, veću podršku u skrbi o porodici i pravedniju raspodjelu neplaćenog rada u domaćinstvu.

Zaključak: zahtjev za većom produktivnošću i produžetkom radnog vremena – naročito za žene – ne uzima u obzir dodatne terete koji već postoje. Bez sustavnih promjena, ovo može dovesti do pogoršanja rodne nejednakosti i opterećenja žena, umjesto rješavanja stvarnog nedostatka radne snage.