30.000 vozača pokušalo izbjeći gužve na autocesti. Policija ih sve vratila nazad

Tokom vikenda Duhova (Pfingsten), na prijelazu Brenner i okolnim putevima nastao je potpuni saobraćajni haos. Više od 30.000 vozila pokušalo je da izbjegne gužvu na autoputevima koristeći lokalne ceste, ali su ih vlasti Tirola sistematski vraćale nazad na autoput – uz ogromna zadržavanja i višesatne kolone.

Na autoputu A13 (Brennerautobahn) vozači su čekali i do tri sata, a situacija na Tauernautobahnu (A10) kod Salzburga bila je još gora – saobraćaj se otegao čak 50 kilometara, a vrijeme čekanja bilo je i do pet sati.

Uzroci zastoja bili su višestruki. Prvenstveno, ogromne kolone turista iz Njemačke koji su krenuli prema jugu, posebno ka Italiji, stvorile su ogroman pritisak na cestovnu infrastrukturu. Mnogi su, slijedeći navigacione sisteme, pokušali skrenuti na lokalne ceste kako bi zaobišli gužve. Međutim, te ceste su već bile zatvorene za tranzitni saobraćaj – posebno vikendom – pa su vozači zaustavljani i vraćani nazad, što je dodatno opteretilo situaciju.

Guverner Tirola Anton Mattle (ÖVP) izjavio je da je zatvaranje lokalnih cesta bilo nužno kako bi se zaštitili stanovnici sela i manjih mjesta od prekomjernog saobraćaja i buke. “Bez ovih mjera, sela bi doslovno bila preplavljena vozilima,” rekao je.

Dodatni problemi uključivali su kvarove i nesreće – čak 18 vozila moralo je biti uklonjeno zbog tehničkih problema. Na talijanskoj strani, jedan tunel je iznenada zatvoren bez prethodne najave, što je dodatno usporilo protok vozila. Uz to, radovi na mostu Luegbrücke dodatno su usporili saobraćaj kroz Tirol.

Vlasti razmatraju da se zabrana kretanja teretnih vozila vikendom pomjeri s 7 na 5 sati ujutro, kako bi se rasteretio raniji jutarnji promet. Također, planira se bolja koordinacija i unapređenje navigacionih sistema, jer trenutni pružaoci informacija ne uzimaju u obzir vremenski ograničene zabrane na lokalnim putevima.

Zaključak: Ovaj vikend je još jednom pokazao koliko je alpski saobraćajni sistem ranjiv. Bez zajedničkih rješenja, koordinacije među državama i preciznijih informacija za vozače, slični scenariji mogli bi postati pravilo, a ne izuzetak – na štetu i putnika i lokalnog stanovništva.